• HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD


  •   
  • FileName: fgs.axd?id=10682 [read-online]
    • Abstract: promatranje biljaka cvjetnjača (prirodni materijal, herbarski primjerci, fotografije, prozirnice, zidne slike) ... sijanje sjemenaka različitih biljaka. 13. Odgojni i socijalizirajući. ciljevi i sadržaji: - promicati vrijednost rada i marljivosti, zalaganja, ...

Download the ebook

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
ZA
5. RAZRED
OSNOVNE ŠKOLE
PREDMET: PRIRODA
lipanj, 2005. god.
UVOD
Posebnosti predmeta PRIRODA u 5. i 6. razredu osnovne škole jesu velike mogućnosti
objedinjavanja, povezivanja i prirodoslovnog poimanja cjelina koje se odnose na raznolika područja
prirode i svijeta u širem smislu riječi. Stoga PRIRODA, kao malo koji predmet u cjelokupnom
školovanju, pridonosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u suvremenom svijetu.
Pojedine su se teme oblikovale u cjeline upravo objedinjavanjem područja, zajednica i procesa
fizikalno-kemijsko-biološkim pristupom.
Postojeći nastavni programi u kojima prevladavaju biološki sadržaji, primjereni dobi učenika 5. i
6. razreda, bili su polazišta za izradu shema određenih tema.
Objašnjenja procesa, učinaka i pojedinih međuovisnosti u prirodi nužno je i važno objašnjavati s
fizikalnih i kemijskih stajališta kako bi se dosegao objedinjavajući cilj ovog predmeta.
Taj se način nastojao provući tijekom izrade ovih tema zbog dva razloga, prvi je priprava učenika
za cjelovit način shvaćanja i rješavanja problema, a drugi je priprava pojmovne podloge za buduće
predmete prirodnih znanosti u višim razredima, tj. fiziku i kemiju.
Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodna je terenska nastava u trajanju od najmanje pet
dana tijekom dvije godine. Ovo bi vrijeme bilo uračunato u kvotu sati redovite nastave. Način provedbe
valja prepustiti školama, kako zbog specifičnih mogućnosti pojedinih sredina, tako i zbog povezanosti s
ostalim predmetima.
U namjeri da olakšamo nastavniku organiziranje nastave u kojoj će biti primjera iskustvenog i
interaktivnog učenja, problemski orijentirane nastave te, napose, primjera iz svakodnevnog života i
okruženja u kojem učenik živi, u temama su ponuđene preporuke, prijedlozi i primjeri koje će nastavnik
iskoristiti po svom izboru ili će postupiti drugačije. Osim toga, gdje god je moguće, valjalo bi se držati
načela da sadržaji budu povezani s aktualnostima u zavičaju i lokalnoj zajednici.
Osnovna orijentacija pri izradi shema pojedinih tema crpila se iz postojećeg nastavnog programa
pa obrađene sheme nisu obuhvatile područja strukture materije ni područje Svemira i njegova razvitka. U
cilju rasterećenja učenika ispustili smo sadržaje, pojmove i podatke koji su enciklopedijskog karaktera,
nerazumljivi i neprilagođeni dobi učenika.
U hrvatskom nacionalnom standardu za Prirodu posebna se pozornost posvetila učenicima s posebnim
obrazovnim potrebama. Posebnosti za učenike s posebnim obrazovnim potrebama u nacionalnom
obrazovnom standardu za Prirodu označene su brojevima od 1. do 9. koji označavaju vrstu teškoće u
razvoju na koju se navedeni naputak odnosi. Oni se uglavnom odnose na metodičke postupke koji su
navedeni na kraju dokumenta kao prilog temama, a u radu s učenicima sa sniženim intelektualnim
sposobnostima potrebne su i promjene sadržaja rada pa su navedene pojedinačno u svakoj temi,
dvanaestoj odrednici pod petom točkom.
2 verzija 20. lipnja 2005.
STRUKTURA OBVEZNOG DIJELA HRVATSKOG NACIONALNOG
OBRAZOVNOG STANDARDA U PREDMETU PRIRODA
Teme
Za predmet priroda u petom je razredu (tjedna satnica: 1,5 sat) predviđeno 26 obveznih tema, a za predmet
priroda u šestom razredu (tjedna satnica: 2 sata) predviđeno je 27 obveznih tema. Pojedina tema obrađuje se jedan
ili dva školska sata prema procjeni nastavnika, odnosno mogućnostima i potrebama učenika. Prema postojećim
nastavnim programima koji su bili okvir za izradu standarda, nastavne su jedinice spajane u teme tako da ih je
moguće obraditi u tzv. blok-satu u učionici ili izvan učionice (kraće ekskurzije, istraživačke ekskurzije ili
integrirana nastava na jednu temu). Redoslijed tema tijekom godine omogućuje terensku nastavu, primjerice: u
jesen kad se obrađuje šuma ili u proljeće kad se obrađuje travnjak. Zimi se obrađuju teme koje nisu vezane za
nastavu u prirodi, a rano proljeće predviđeno je za obradu Životne zajednice mora i voda na kopnu. Obradu tema
tijekom godine nastavnik može mijenjati ovisno o okolnostima, vlastitim procjenama i učeničkim interesima i
potrebama. U okviru redovne nastavne, pored obveznih tema, nastavnik može, ali ne mora, odabrati najviše pet
izbornih tema (s predloženog popisa ili će ih sam osmisliti odabirući pojedine sadržaje koji predstavljaju proširenje
koje obvezne teme). Naravno, pod uvjetom da postoji interes učenika. Ovi se izborni sadržaji obrađuju u redovnoj
nastavi, ali se ne ispituju za ocjenu.
1. Ključni pojmovi
Navedene pojmove (3 iz svake teme) učenik treba dobro usvojiti, a oni su ujedno i smjernica nastavniku za
nadgradnju ili produbljivanje teme u radu s učenicima.
2. Potrebno predznanje
Pri poučavanju treba voditi računa o cjelovitom znanju učenika, povezujući s onim što trenutno uče sa svim ranijim
znanjem. Na početku nastavnog sata potrebno predznanje treba kratko osvježiti metodom ponavljanja ili drugačije
kako bi se novi sadržaji mogli proširiti i nadograditi.
3. Preporuke za metodičku obradu
Nastavu treba učiniti zanimljivom. Rad bi trebalo organizirati u specijaliziranoj učionici. Kad god je
moguće nastavu treba izvoditi u malim skupinama. Primjere iz svakodnevnog života i učenikova
okruženja treba unositi u sadržaje koji se poučavaju. Učenike treba poticati i upućivati
interdisciplinarnom traženju rješavanju problema. Metode rada treba pomno birati. Prednost davati
metodama koje učenika postupno uvode u istraživački proces tako da sami dolaze do spoznaje i stječu
djelatno (aktivno) znanje. Učeničku kreativnost treba poticati metodama koje uključuju veliku razinu
zornosti (primjena ilustracija, fotografija, animacija, kompjuterskih simulacija, TV emisija, filmova,
pokusa…). Učenike treba poticati i privikavati na stvaralačko prenošenje stečenog znanja (kreativnost –
sposobnost rješavanja problema, donošenja odluka). Ove metode poučavanja osiguravaju učeničku
aktivnost na svim nastavnim satima. Naravno, ove metode najviše će doći do izražaja u terenskoj nastavi,
ona je bez njih neostvariva i ne bi imala ni obrazovnog ni odgojnog učinka. Za ovakve oblike rada
Hrvatski nacionalni obrazovni standard mora osigurati potrebni materijalni standard (opremljenost škola),
standarde za odgojno-obrazovne programe na lokalnoj i regionalnoj razini i stalno stručno usavršavanje
nastavnika.
5. Korelacija
Ova odrednica upućuje učitelja na potrebu poticanja učenika na povezivanje nastavnih sadržaja među
predmetima i praktičnu primjenu tako usvojenih nastavnih sadržaja (interdisciplinarnost).
7. Novi stručni nazivi
Ova odrednica sadrži popis stručnih naziva s kojima se učenik prvi put susreće u ovoj temi. Na kojoj će
razini učenik usvojiti ove nazive precizira se u devetoj odrednici.
9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići
U ovoj odrednici određuje se temeljna količina i kakvoća znanja te sposobnosti učenika.
11. Izborni sadržaji
Sadržaji koji se predlažu uz obveznu temu namijenjeni su radu s darovitim učenicima. Ovi sadržaji prikladni su za
učeničke radove, projekte ili radionice koje učenici pripremaju samostalno ili u skupinama, a izlažu na školskom
satu. Učenici mogu i sami predlagati pojedine teme ili dijelove tema koje su im posebno zanimljive. Izborni
sadržaji mogu se obrađivati po volji učenika i nastavnika, ali ne ulaze u gradivo za ocjenjivanje.
3 verzija 20. lipnja 2005.
12. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U
HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ PRIRODE
Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima
navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakog nastavnog predmeta
obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda.
Brojke od 1. – 9. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
označavaju na koju se populaciju naputak odnosi:
1. s oštećenjem vida
2. s oštećenjem sluha
3. s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije
4. s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima
5. sa sniženim intelektualnim sposobnostima
6. s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti
7. sa specifičnim teškoćama u učenju
8. s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima
9. s autizmom.
1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA
uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i
pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-
rehabilitacijsku podršku.
- osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće
- taktilno upoznavanje sadržaja na konkretima ili modelu uz pomoć pri izradi praktičnog rada i pokusa
- dodatno govorno pojašnjenje konkreta ili modela učeniku i opisivanje aktivnosti, praktičnog rada i pokusa
koji se izvodi
- udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku
primjerene veličine slova.
- brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo
- folija za pozitivno crtanje
- „brajeve„ mape
- obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim
proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti
- meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće
debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini
- korištenje povećala (lupa).
- odgovarajuće osvjetljenje
- klupu s nagibom
2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA
uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć
stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.
Preporuke za komunikaciju:
- jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka
značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija,
- češće provjeravanje razumijevanja,
- paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost,
- učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s
učiteljem,
- učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom.
Didaktičko-metodički postupci:
- motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju
slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom,
4 verzija 20. lipnja 2005.
- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih,
- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi,
- pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje,
- služiti se individualiziranim nastavnim listićima,
- nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi,
- koristiti računalne edukacijske programe,
- provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u
situaciju da svoje znanje što bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo,
- pozitivno potkrepljivati uspjeh.
3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA
I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s
učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda)
NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora
usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.
Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora
- mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga
ili dozvoliti drugima da to čine
- obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i
sporijim (laganijim) tempom
- ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji
- češće primjenjivati pismene ispite znanja
- brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka
Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju
- predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema,
- koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja,
- dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja,
- sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja,
- izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju),
- koristiti prerađene, sažete, jednostavnije tekstove
- u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica, pravilo, primjer, slika, postupak,
- koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadržajima,
- zadavati manji broj zadataka, a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak, pa teži, a na kraju opet
lakši,
- rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski, a greške tipa disleksije ne ocjenjivati,
- greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i
ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika.
- uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i
bržeg zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči).
4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM
BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje
osobnog asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju
Posebnosti pisanja:
- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika,
- primjereni pribor i pomagala za pisanje,
- fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu,
- kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima,
- kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi,
snimanje pismene obveze na kasetu,
- učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti,
- tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu,
5 verzija 20. lipnja 2005.
- pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje,
zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, korištenje računala za pisanje, samo
usmeno odgovaranje),
- učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim
kategorijama.
Posebnosti čitanja
- pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju,
- pomagalo za okretanje stranica,
- za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.
Posebnosti u izvođenju praktičnih radova
- omogućiti korištenje specifičnih pomagala u radu,
- pomoć druge osobe ili da druga osoba izvodi praktični rad/pokus prema usmenom naputku učenika,
Posebnosti u izvan-učioničkom radu
- osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo
zamaraju.
Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u
odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom
službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom. Ukoliko učenik zbog liječenja češće odlazi u bolnicu potrebno
je održavati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifičnim potrebama učenika sa učiteljima
koji rade na bolničkom odjelu na kojem se učenik liječi.
5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA
uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme.
NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik
mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.
- poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih
aktivnosti
- omogućiti mu dulje vrijeme za rad, vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova
sadržaja uz češću provjeru njihovog razumijevanja,
- pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnog života
učenika i mogućnostima njihove primjene,
- sadržaje teorijskog tipa sažeti isticanjem bitnog,
- učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja,
- zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je
izbjegavati, a učeniku prirediti posebne nastavne listiće,
- dozirati vrijeme ispitivanja (češće, kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti
učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno, pismeno),
- nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se
učenikova pažnja rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u
promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti
- izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji
učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje
- izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje
apstraktnih sadržaja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima,
originalno sredstvo; didaktički materijal, slikovni prikaz, grafički prikaz,
simbolički prikaz)
- vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr. razne
vrste lota, didaktičkih igara)
- koristiti računalo u cilju interesantnog učenja ili vježbanja i ponavljanja
sadržaja, a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke
smetnje koje otežavaju pisanje.
6 verzija 20. lipnja 2005.
6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S
POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na
individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja.
- omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno, audio i video
prezentacije i sl.);
- omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano
rješavanje zadataka, izrada mapa i grafikona; korištenje slikovnog
materijala;
- privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano
tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale
- primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija,
verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanog,...);
- reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim
vremenskim okvirima
- često provjeravati i poticati napredak
- dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć
- pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama
vodiljama
- nagraditi poželjno ponašanje
- omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje,
- smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pažnje
- davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. «imate pet
minuta do završetka tog zadatka i prelaska na drugi»).
13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:
Ovoj odrednici cilj je upotpuniti cjelovit sadržajni okvir nastave, odgojno-obrazovne i socijalizirajuće
odrednice jer zadaća škole nije samo obrazovanje nego i usvajanje vrijednosnih stajališta i navika koje
omogućuju puni razvitak osobnosti svakog učenika.
7 verzija 20. lipnja 2005.
TEME IZ PRIRODE ZA 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
OSNOVNA GRAĐA ŽIVIH BIĆA - STANICA
1. Priroda – prirodne znanosti
2. Spoznavanje prirode
3. Stanica
4. Jednostanični i mnogostanični organizmi
GRAĐA I ULOGE ŽIVOTINJSKOG ORGANIZMA
5. Građe i uloge životinjskog organizma
6. Kretanje životinja
7. Prehrana životinja
8. Opskrba tijela hranjivim tvarima i kisikom
9. Razmnožavanje životinja
10. Ponašanje životinja
ČOVJEK - BIOLOŠKO BIĆE I DIO
DRUŠTVENE ZAJEDNICE
11. Čovjekove životne potrebe
12. Pravilna prehrana i pravilne prehrambene navike
13. Put do zrelosti – promjene u pubertetu
14. Problemi i teškoće sazrijevanja
GRAĐA I FUNKCIJE BILJKE CVJETNJAČE
15. Biljka cvjetnjača
16. Sjemenka - klijanje
17. Korijen – građa i uloga
18. Stabljika – građa i uloga
19. List – građa i uloga
20. Cvijet – građa i uloga
21. Plod – građa i uloga
UZGOJ BILJAKA I ŽIVOTINJA
22. Problem proizvodnje i potrošnje hrane u svijetu
23. Čovjek uzgaja i koristi biljke i životinje
24. Uzgoj biljaka
25. Biljke u prehrani ljudi
26. Uzgoj i zaštita životinja
IZBORNE TEME:
1. Pravilna prehrana: radionica
2. Nepušenje - puniji doživljaj života
3. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave hrane
4. Kućni ljubimci
5. Uzgoj ukrasnih biljaka
6. Polen i alergija
8 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 1. Priroda i prirodne znanosti
1. Ključni pojmovi: - živa i neživa priroda, okoliš
- osobine živih bića
- prirodne znanosti: biologija, kemija, fizika
2. Potrebno predznanje: -poznavanje pojma priroda, prirodne pojave ili prirodne promjene,
prirodoslovlje (3. razred).
3. Preporuke za metodičku -promatranje prirode i prirodnog materijala (biljke, komadi stijena),
obradu: -izvođenje pokusa (biologija: mikroskopiranje kapljice barske ili morske vode,
kemija: voda kao otapalo, fizika: promjena agregatnih stanja vode: led, voda,
para)
- na crtežu ili fotografiji prirode i okoliša prepoznati i označiti živu i neživu
prirodu
- razvrstati crteže i slike elemenata prirode na živu i neživu prirodu
4. Dodatna ilustracija: Demonstracija slika i opis zanimanja gdje se primjenjuju biologija, kemija,
fizika
5. Primjeri korelacije s drugim Zemljopis – 5.r.
predmetima ili dodatna internet, stručni časopisi
interdisciplinarna ilustracija na
informativnoj razini:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili matematika (nije prirodna znanost)
ispustiti: prirodnine
prirodnjaci, prirodoslovci ili prirodoznanstvenici
7. Novi stručni nazivi: -okoliš
-prirodne znanosti
-biologija, kemija, fizika,
8. Brojčani podaci koje treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća koja -spoznati da prirodu čini jedinstvo živih bića i nežive tvari
učenik treba postići: -shvatiti da se priroda proučava promatranjem i pokusom
10. Dodatni sadržaji koji se mogu
obraditi:
11. Izborni sadržaji: svemir, mikrosvijet, položaj čovjeka u svemiru
12. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno- 5. Na crtežu ili fotografiji prepoznati i označiti živu i neživu prirodu,
obrazovnim potrebama: - izrada plakata (okoliš, živa i neživa priroda) koristeći slike, crteže,
fotografije, razglednice
- u bližem okolišu škole naći i sakupiti prirodni materijal: otpali list, malo
zemlje, komadić kore, grančicu, kamenčić, uginulog kukca. te razvrstati
doneseni materijal na živu i neživu prirodu.
13. Odgojni i socijalizirajući - promicati čuđenje, znatiželju i zadivljenosti za prirodu i svijet,
ciljevi i sadržaji: - razvijati interes za samostalno promatranje žive i nežive prirode
- izgrađivati prirodoznanstveni pogled na svijet
-obilježavanje datuma:
22. 4. Dan planeta Zemlje,
22. 5. Dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj,
5. 6. Svjetski dan zaštite okoliša
9 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 2. Spoznavanje prirode
1. Ključni pojmovi: -povećalo
-svjetlosni (školski) mikroskop i njegovi dijelovi
-pribor za mikroskopiranje i mikroskopski preparat
2. Potrebno predznanje: - sposobnost promatranja prirode
-upotreba povećala
3. Preporuke za metodičku -demonstrirati školski mikroskop i postupke mikroskopiranja
obradu: -promatrati, npr. vodenu kugu, golim okom, lupom i mikroskopom
-praktičan rad (mikroskopiranje npr. listića vodene kuge, kristala iz lisne
peteljke begonije)
4. Dodatna ilustracija: lupa (povećalo), pribor za mikroskopiranje (predmetna i pokrovna stakalca,
iglica, kapaljka, pinceta, satno stakalce)
5. Primjeri korelacije s drugim matematika- povećanje mikroskopa
predmetima ili dodatna internet te stručni i znanstveni časopisi
interdisciplinarna ilustracija na
informativnoj razini:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili
ispustiti:
7. Novi stručni nazivi: objektiv, okular, izvor svjetlosti, veliki i mali vijak, mikroskopski preparat,
predmetno i pokrovno stakalce
8. Brojčani podaci koje treba usporedba povećanja lupe i svjetlosnog mikroskopa
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća koja - odrediti pojam mikrosvijet
učenik treba postići: - pripremiti svježi preparat za mikroskopiranje
-naučiti samostalno izoštriti vidno polje pri mikroskopiranju pod malim
povećanjem
10. Dodatni sadržaji koji se mogu slika jednostavnog mikroskopa iz 17. st.
obraditi: slika elektronskog i skenirajućeg mikroskopa
11. Izborni sadržaji: o mikroskopu – internet, dodatna literatura (npr. Velika ilustrirana dječja
enciklopedija)
12. Prijedlozi za rad s učenicima s 5. promatranje kože lupom
posebnim odgojno- -promatrati vlas kose golim okom, lupom i mikroskopom,
obrazovnim potrebama: - nacrtati promatrano
13. Odgojni i socijalizirajući - poticati čuđenje, znatiželju i zadivljenost za prirodu i svijet
ciljevi i sadržaji: - pobuđivati radoznalost i interes za istraživačku nastavu
- poticati na točnost i urednost u izvršavanju radnih zadataka
- razvijati sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog
djelovanja
10 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 3. Stanica
1. Ključni pojmovi: -stanica
-dijelovi biljne i životinjske stanice
2. Potrebno predznanje: -postupci pri mikroskopiranju
3. Preporuke za metodičku -izvođenje praktičnog rada (mikroskopiranje biljnih stanica s kloroplastima i
obradu: pokožice luka te životinjske stanice)
-izraditi crtež biljne i životinjske stanice (na ploči i u bilježnici)
-opisati biljnu i životinjsku stanicu prema crtežu na prozirnici
4. Dodatna ilustracija: -demonstracija slika stanica,
-demonstracija video filma "Stanica pod svjetlosnim mikroskopom"
5. Primjeri korelacije s drugim model stanice – tehnička i likovna kultura
predmetima ili dodatna crtež stanice- likovna kultura
interdisciplinarna ilustracija na
informativnoj razini:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili nepotrebne slike koje zbunjuju kao npr. razvoj vodenjaka
ispustiti: više istih slika npr. stanice
7. Novi stručni nazivi: biljna i životinjska stanica
jezgra, citoplazma, membrana, stanična stijenka, kloroplast, vakuola
8. Brojčani podaci koje treba 17.stoljeće – otkriće mikroskopa
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća koja -shvatiti da je stanica osnovna jedinica građe živih bića
učenik treba postići: -prepoznati na crtežu i imenovati glavne dijelove stanice
-razlikovati prema građi biljnu od životinjske stanice
10. Dodatni sadržaji koji se mogu Spoznati da su stanice po obliku različite, ovisno o zadaćama koje obavljaju
obraditi:
11. Izborni sadržaji: otkriće mikroskopa (Lewenhooke i Hooke) - internet
načiniti model stanice od kartona, glinamola, kolaž papira, plastelina i sl.
12. Prijedlozi za rad s učenicima s 5. vježbanje mikroskopiranja,
posebnim odgojno- - nacrtati biljnu i životinjsku stanicu,
obrazovnim potrebama: - načiniti jednostavni model stanice
13. Odgojni i socijalizirajući -promicanje vrijednosti rada, truda i zalaganja
ciljevi i sadržaji: -razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog
djelovanja
-poticati zanimanje učenika za istraživanje prirode na temelju znanstvenih
pojava
-razvijati osjećaj za osobnu odgovornost
11 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 4. Jednostanični i mnogostanični organizmi
1. Ključni pojmovi: jednostanični i mnogostanični organizmi (imenovati nekoliko)
dioba stanice
2. Potrebno predznanje: podjela žive prirode i jedinstvena građa živih bića
3. razred: živi svijet u kapljici vode, mikroorganizmi
3. Preporuke za metodičku praktični rad (mikroskopiranje jednostaničnih organizama, npr. papučice i kišne
obradu: alge te mnogostaničnih organizama, npr. spirogire)
promatranje prirodnog materijala (iz bare, mora, zelene prevlake s kamena ili
materijal uzgojen u školi) te slika i crteža na prozirnici (npr. papučice i kišne
alge)
4. Dodatna ilustracija: demonstracija filma “Život u kapljici vode”
promatranje kapljice barske ili morske vode pod mikroskopom
5. Primjeri korelacije s drugim
predmetima ili dodatna Likovna kultura- crtanje promatranih organizama
interdisciplinarna ilustracija na Film «Dioba stanice»
informativnoj razini:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili nepotrebno je nabrajati pojedine vrste i oblike stanica i njihove zadaće koje
ispustiti: obavljaju
7. Novi stručni nazivi: papučica, kišna alga, dioba, jednostanični organizmi, mnogostanični organizmi,
(tratinčica, pas, čovjek...), tkivo, organ
8. Brojčani podaci koje treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća koja - razlikovati jednostanični organizam od mnogostaničnog organizma
učenik treba postići: - obrazložiti kako dioba stanica omogućuje razmnožavanje jednostaničnim, a
rast mnogostaničnim organizmima
10. Dodatni sadržaji koji se mogu
obraditi:
11. Izborni sadržaji: neki jednostanični organizmi su uzročnici bolesti probavnih organa - "bolesti
prljavih ruku"
12. Prijedlozi za rad s učenicima s 5. razlikovati jednostanični od mnogostaničnog organizma
posebnim odgojno- -izrada plakata (lijepljenjem slika jednostaničnih i mnogostaničnih organizama)
obrazovnim potrebama:
13. Odgojni i socijalizirajući - poticati čuđenje, znatiželju i zadivljenost za prirodu i svijet
ciljevi i sadržaji: - razvijati ekološku svijest, poštovanje života
- uvažavati različitost i vrijednost svakog živog bića
12 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 5. Građa i uloge životinjskog organizma
1. Ključni pojmovi: -beskralješnjaci, kralješnjaci
-jedinstvena građa kralješnjaka
-organi i sustavi organa
2. Potrebno predznanje: pojam životinje, učenikovo znanje o različitim životinjama
3. Preporuke za metodičku Demonstracija kostura kralješnjaka, slika i prepariranih životinja
obradu: opisivanje unutrašnje građe psa ili mačke na slici ili prozirnici
4. Dodatna ilustracija: Posjet zoološkom vrtu
5. Primjeri korelacije s drugim Zemljopis 5.r.- Klima te biljni i životinjski svijet
predmetima ili dodatna
interdisciplinarna ilustracija na
informativnoj razini:
6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti sadržaje o postanku života na Zemlji
ispustiti: nepotrebno definirati vrstu, stanište, životne uvjete
izostaviti brojčane podatke o brojnosti i veličini životinja
7. Novi stručni nazivi: beskralješnjaci i kralješnjaci, glava, trup, udovi, pokrov tijela kralješnjaka,
kralješnica, osjetila, mozak, sustav organa za disanje, probavu, izlučivanje,
razmnožavanje i krvožilni sustav
8. Brojčani podaci koje treba
upamtiti:
9. Obrazovna postignuća koja -razlikovati beskralješnjake od kralješnjaka
učenik treba postići: -prepoznati i imenovati predstavnike skupina kralješnjaka na slikama
- navesti dijelove tijela kralješnjaka i imenovati nekoliko organa
-uočiti jedinstveni plan građe kralješnjaka
10. Dodatni sadržaji koji se mogu
obraditi:
11. Izborni sadržaji: brojčani podaci o brojnosti vrsta i veličini životinja
promatranje zavičajnih beskralješnjaka i kralješnjaka
12. Prijedlozi za rad s učenicima s 5. prepoznati i imenovati skupine kralješnjaka, nacrtati ili zalijepiti slike dvaju
posebnim odgojno- beskralješnjaka i dvaju kralješnjaka
obrazovnim potrebama: -na slikama kralješnjaka prepoznati glavne dijelove tijela (glava, trup i udovi)
te uočiti njihovu jedinstvenu građu
13. Odgojni i socijalizirajući - razvijati sposobnost prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog
ciljevi i sadržaji: djelovanja
- promicati vrijednost rada, truda i zalaganja
- razvijati osjećaj za osobnu odgovornost
-razvijati ljubav prema životinjama, zadivljenost prema biološkoj raznolikosti
- poticati brigu i razvijati odgovornost za svog kućnog ljubimca
- suradničko učenje kroz igru –slagalica (slike organa i dijelova tijela učenici
slažu u cjelinu prema predlošku -skici životinje, ptice, ribe)
13 verzija 20. lipnja 2005.
Predmet: PRIRODA
Razred: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Naziv teme: 6. Kretanje životinja
1. Ključni pojmovi: Kretanje životinja u vodi, na kopnu i u zraku
2. Potrebno predznanje: peraje riba (3. razred)
načini kretanja životinja (4. razred)
3. Preporuke za metodičku razgovorom se prisjetiti kako se neke životinje kreću (kućni ljubimci - ribe,
obradu: papige, psi)
Demonstracija filma “Kretanje život


Use: 0.0294