• INŽENJERSKA GRAFIKA I DOKUMENTIRANJE


  •   
  • FileName: igd_predavanja_novo.pdf [read-online]
    • Abstract: ZA IZRADU TEHNIČKOG CRTEŽA POTREBNO JE RAZVITI. SPOSOBNOST PROSTORNOG PREDOČAVANJA, KOJA JE. POTREBNA I SVIMA ONIMA KOJI SE U SVOM RADU MORAJU ... PROSTORNO PREDOČAVANJE. PROSTORNA PREDODŽBA PRIKAZUJE U JEDNOJ SLICI ...

Download the ebook

INŽENJERSKA GRAFIKA I DOKUMENTIRANJE
• INŽENJERSKA GRAFIKA JE SKUP TEORIJSKIH I PRAKTIČNIH
ZNANJA ZA RAZMJENU INFORMACIJA I MEĐUSOBNO
SPORAZUMIJEVANJE TIJEKOM KONSTRUKCIJSKOG I
PROIZVODNOG PROCESA
• SREDSTVO S KOJIM SE POSTIŽE BRZA, TOČNA, PREGLEDNA I
POTPUNA INFORMACIJA JE TEHNIČKI CRTEŽ
• ZA IZRADU TEHNIČKOG CRTEŽA POTREBNO JE RAZVITI
SPOSOBNOST PROSTORNOG PREDOČAVANJA, KOJA JE
POTREBNA I SVIMA ONIMA KOJI SE U SVOM RADU MORAJU
KORISTITI TEHNIČKIM CRTEŽOM
SADRŽAJ PREDMETA
U OVOM PREDMETU NA KONKRETNIM PRIMJERIMA ĆE BITI
OBJAŠNJENI OSNOVNI POJMOVI IZ TEHNIČKOG CRTANJA,
DOKUMENTIRANJA I PRIMJENE RAČUNALA U PROJEKTIRANJU.
IZ OVIH RAZLOGA PREDAVANJA ĆE BITI PODIJELJENA U TRI
CJELINE:
• TEHNIČKO CRTANJE
• DOKUMENTACIJA U ELEKTROTEHNICI
• PROJEKTIRANJE PODRŽANO RAČUNALOM
1.TEHNIČKO CRTANJE
• U INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI, POSEBNO U STROJARSTVU,
GDJE SE PREDMETI NAJČEŠĆE PROIZVODE SERIJSKI
POTREBAN JE CRTEŽ ILI NACRT PREMA KOJEM SE IZRAĐUJU
POJEDINI PREDMETI.
• JEZIK CRTEŽA JE MEĐUNARODAN, TAKO DA POSTOJE
MEĐUNARODNI PROPISI U SKLADU S KOJIMA SE IZRAĐUJU
CRTEŽI KOJI SE MOGU ČITATI I SHVATITI U SVIM DIJELOVIMA
SVIJETA.
• ZBOG TOGA TEHNIČKO CRTANJE NIJE SLOBODNO RISANJE,
ONO JE TEMELJENO NA PRAVILIMA NACRTNE GEOMETRIJE
TAKO DA SE PROSTORNOSTI PREDMETA PRIKAZUJU U RAVNINI
CRTEŽA
REDOSLIJED IZRADE PREDMETA:
• ZAMISAO
• SKICA
• CRTEŽ
• IZRADA PREDMETA
POČETAK SVEGA JE ZAMISAO KONSTRUKTORA, KOJI ĆE SVOJU
PREDODŽBU PREDMETA PRENIJETI NA PAPIR, SKICIRATI.
PREMA TOJ SKICI CRTAČ ĆE IZRADITI CRTEŽ, A RADNIK ZA
STROJEM MORA ZNATI PROČITATI TAJ CRTEŽ I OBAVITI IZRADU
PREDMETA
TEHNIČKI PROPISI IZRADE TEHNIČKIH CRTEŽA
PROPISI KOJIMA SE ODREĐUJE IZRADA TEHNIČKIH CRTEŽA
OBUHVAĆENI SU RAZLIČITIM NORMAMA:
• ISO
• DIN
• ANSI
• IEC
FORMATI CRTEŽA
• TEHNIČKI CRTEŽI SE IZRAĐUJU U NORMAMA PROPISANIM
VELIČINAMA ( FORMAT A )
• OSOBINE FORMATA A SU DANE NA SLICI
Y = X 2
X
X A4 A3 A2 A1 A0
A0=X*Y=0,841*1.189=1 m 2
Y
• OMJER STRANICA JE 1 : 2
2
• POVRŠINA OSNOVNOG FORMATA A0 JE 1m
• IZ VEĆEG FORMATA SE PRELAZI U MANJI PREPOLAVLJANJEM
DULJE STRANICE
• OMJER POVRŠINA SUSJEDNIH FORMATA JE 1:2
NORMIRANE VELIČINE CRTEŽA DANE SU U TABLICI:
OZNAKA FORMATA VELIČINA FORMATA (mm)
A0 1189*841
A1 841*594
A2 594*420
A3 420*297
A4 297*210
OKVIR CRTEŽA
• OKVIR CRTEŽA OGRANIČAVA PROSTOR ZA CRTANJE I MORA
BITI IZVUČEN NEPREKINUTOM CRTOM NAJMANJE ŠIRINE 0.5mm,
MINIMALNA ŠIRINA MARGINE ZA UVEZ MOŽE BITI 20mm, A
MINIMALNA VISINA 297mm
OKVIR CRTEŽA (mm)
25 a
FORMAT
NORMALNO MINIMALNO
a A0, A1 20 10
A2, A3,
10 7
A4
SUSTAV REFERENTNE MREŽE
• SUSTAV REFERENTNE MREŽE MOŽE BITI UCRTAN RADI LAKŠEG
PRONALAŽENJA DETALJA, UNOŠENJA IZMJENA I SLIČNO.
• SLOVA I BROJKE SE PIŠU USPRAVNO
1 2 3 4 5 6 7 8 9
A A
B B
C C
D D
E E
F F
1 2 3 4 5 6 7 8 9
ZAGLAVLJE I SASTAVNICA
• SVAKI TEHNIČKI CRTEŽ MORA IMATI ZAGLAVLJE KOJE SLUŽI ZA
UPISIVANJE OSNOVNIH PODATAKA POTREBNIH ZA
IDENTIFIKACIJU I UPOTREBLJAVANJE CRTEŽA
• ZAGLAVLJE JE UOKVIRENI PROSTOR U DONJEM DESNOM KUTU
CRTEŽA
POLOŽAJ ZAGLAVLJA I SASTAVNICE NA TEHNIČKOM CRTEŽU
( FORMAT A3 I A4 )
A4
A3
SASTAVNICA
ZAGLAVLJE
ZAGLAVLJE
OSNOVNI PODACI KOJE MORA SADRŽAVATI ZAGLAVLJE SU:
• NAZIV CRTEŽA
• MJERILO, PO POTREBI
• BROJ CRTEŽA ILI SLIČNO
• NAZIV TVRTKE U KOJOJ JE NACRT IZRAĐEN
• IMENA I POTPISE OSOBA ODGOVORNIH ZA CRTEŽ
SLIKA PRIMJERA ZAGLAVLJA
• SASTAVNICA JE DIO CRTEŽA, CRTA SE OBIČNO IZNAD
ZAGLAVLJA, ALI SE MOŽE CRTATI ODVOJENO U POSEBNOM
CRTEŽU.
• U SASTAVNICU SE UPISUJU SVI ONI PODACI KOJI SU POTREBNI
ZA ISPRAVNU UPORABU CRTEŽA, A NISU NAVEDENI U
ZAGLAVLJU
SLIKA PRIMJERA SASTAVNICE
3
2
1
POZ. NAZIV DIJELA KOM. MATERIJAL MJERE OPASKA
• UZ ZAGLAVLJE I SASTAVNICU POSTOJI SLOBODAN PROSTOR ZA
UNOŠENJE IZMJENA NA CRTEŽU. MJESTO ZA UNOŠENJE
IZMJENA NA CRTEŽU OSTAVLJA SE POKRAJ ILI IZNAD
ZAGLAVLJA
MJERILA
• CRTEŽIMA SE PRIKAZUJU PREDMETI RAZLIČITIH VELIČINA.
• PREDMETI SE U TEHNIČKIM CRTEŽIMA PRIKAZUJU U
PRIRODNOJ VELIČINI 1:1.
• VEĆE PREDMETE CRTAMO UMANJENO, A MANJE UVEĆANO.
• SITNE PREDMETE ( PREDMETE MALIH DIMENZIJA ) PONEKAD SE
MORAJU ZORNIJE PRIKAZATI, MJERILO SE UVEĆAVA.
• BEZ OBZIRA NA TO CRTA LI SE PREDMET U PRIRODNOJ
VELIČINI POVEĆANO ILI SMANJENO, U CRTEŽ SE UVIJEK UNOSE
STVARNE MJERE PREDMETA.
• NORMOM ( ISO 545512,79 ) PROPISANA MJERILA PRIKAZANA SU
U TABLICI 1.2.
TABLICA NORMIRANIH MJERILA
• MJERILO SE OZNAČAVA U PRIRODNA
1:1
ODREĐENOM POLJU VELIČINA
ZAGLAVLJA
• RIJEČJU ˝MJERILO˝ ILI 1:2 1:5 1:10
SKRAĆENO ˝M˝ ILI SAMO
BROJEVIMA SMANJIVANJE 1:20 1:50 1:100
• NPR: MJERILO 1:1
ILI M 1:1
1:200 1:500 1:1000 ITD..
2:1 5:1 10:1
POVEĆANJE
20:1 50:1 100:1 ITD..
CRTE, VRSTE I DIMENZIJE
• PREDMETI U TEHNIČKIM CRTEŽIMA CRTAJU SE CRTAMA
RAZLIČITIH VRSTA I ŠIRINA.
• NORMAMA SU PROPISANE OVE VRSTE CRTA:
ŠIROKA CRTA a
USKA CRTA b
5 1
ISPREKIDANA CRTA c
MAX 12 MAX 4
ŠIROKA CRTA-TOČKA d . . . . . .
5-7 1.5-2
USKA CRTA-TOČKA e . . . . . . . . . .
CRTA SLOBODNOM
f
RUKOM
• ŠIROKOM CRTOM CRTAJU SE VIDLJIVI BRIDOVI I KONTURE
OBJEKTA ILI PREDMETA, ZAVRŠETKA NAVOJA, SIMBOLI ZA
ZAVARIVANJE
• USKOM CRTOM CRTAJU SE SPOREDNI ILI POMOĆNI DIJELOVI
CRTEŽA, KOTNE ILI POMOĆNE KOTNE CRTE, ŠRAFURE,
POKAZNE CRTE, NAVOJI I SL.
• ISPREKIDANOM CRTOM PRIKAZUJU SE NEVIDLJIVI BRIDOVI ILI
ZAKLONJENI BRIDOVI
• ŠIROKA CRTA-TOČKA PRIKAZUJE TOK ZAMIŠLJENOG PRESJEKA
• USKA TOČKA-CRTA PRIKAZUJU SE SIMETRALE PREDMETA,
SREDIŠNJICE, PUTANJE NPR. POLUGA
• CRTA SLOBODNIM RUKOM PRIMJENJUJE SE ZA PRIKAZIVANJE
CRTE DJELOMIČNIH ILI SKRAĆENIH POGLEDA I PRESJEKA
• NAZIVNU ŠIRINU CRTE ILI CRTU STUPNJA ŠIRINE 1 BIRA CRTAČ
OVISNO O GUSTOĆI CRTA NA CRTEŽU I MJERILU CRTANJA.
• NORMIRANE SKUPINECRTA PRIKAZANE SU U TABLICI
ŠIRINA CRTE
STUPANJ
ŠIRINE
RED 1 RED 2
1 1 0,7 0,5 0,35 1,2 0,8 0,5 0,3
2 0,5 0,35 0,25 0,18 0,4 0,3 0,2 0,1
RED 2 PRIPADA STAROJ NORMI
TEHNIČKO PISMO
• SVI NATPISI, OZNAKE I BROJEVI U TEHNIČKIM CRTEŽIMA PIŠU
SE TEHNIČKIM PISMOM KOJE JE PROPISANO NORMOM
• TEHNIČKO PISMO MOŽE BITI:
– USPRAVNO
– KOSO ( NAGIB 75° )
• ZNAKOVI TEHNIČKOG PISMA SU POTPUNO ODREĐENI SVOJOM
NAZIVNOM VISINOM H
• TEHNIČKO PISMO MOŽE BITI:
– NORMALNO
– USKO
– ŠIROKO
• NAJČEŠĆE SE UPOTREBLJAVA NORMALNO PISMO
• NORMIRANI OMJERI VISINE I ŠIRINE ZNAKOVA TEHNIČKOG
PISMA SU DANI U TABLICI
VELIKA SLOVA 10/10 H
VISINA MALA SLOVA 7/10 H
BROJEVI 10/10 H
VELIKA SLOVA 7/10 H
ŠIRINA MALA SLOVA 6/10 H
BROJEVI 6/10 H
SIMETRIČNOST
PRAVOKUTNA ILI ORTOGONALNA
PROJEKCIJA
• PROSTORNA PREDODŽBA SVIH OSAM OKTANATA PRIKAZANA
JE NA SLICI
PROJEKCIJA JE PRIKAZ PREDMETA NA JEDNU RAVNINU.
PROJEKCIJOM SE PREDOČAVA OBLIK PREDMETA.
• ORTOGONALNA PROJEKCIJA NAJBOLJE ZADOVOLJAVA
ZAHTJEVE PRAKSE:
a) PARALELNOST I JEDNAKOST BRIDOVA U PROSTORU I
PROJEKCIJI
b) JEDNAKOST KUTEVA U PROSTORU I PROJEKCIJI
OSNOVNA PRAVILA ORTOGONALNE PROJEKCIJE
a) PREDMET SE NALAZI IZMEĐU RAVNINE CRTANJA I CRTAČA
b) ZRAKE PROJICIRANJA SU OKOMITE NA RAVNINU CRTANJA
c) U PROJEKCIJI SE CRTA SAMO ONAJ DIO PREDMETA KOJI SE
VIDI U SMJERU GLEDANJA
EUROPSKI I AMERIČKI RASPORED PROJEKCIJA
KOTIRANJE
• NA TEHNIČKIM CRTEŽIMA MJERE PREDMETA OZNAČUJU SE
KOTAMA.
• MJERE PREDMETA UPISUJU SE U mm.
• AKO SE ODSTUPA OD MJERE PREDMETA U mm, TREBA
POSEBNO OZNAČITI JEDINICU MJERE.
• KOTA JE PRIKAZANA NA SLICI:
POMOĆNE MJERNE CRTE
1 DO 2 mm (POMOĆNA KOTNA CRTA)
55,1
MJERNICA
(KOTNA CRTA)
PRESJECI
• PRESJEKOM SE PREDOČUJE UNUTRAŠNJI IZGLED ŠUPLJIH
PREDMETA.
• PRESJEK JE ZAMIŠLJENI POSTUPAK SJEČENJA RAVNINAMA.
• PRESJEČNA RAVNINA MOŽE BITI:
a) RAVNA
b) LOMLJENA
c) VIŠE PARALELNIH RAVNINA
• PRESJEK MOŽE BITI:
a) UZDUŽNI
b) POPREČNI
• PRESJEK PO OPSEGU MOŽE BITI:
a) PUNI, AKO SE CIJELI PREDMET SIJEČE NA DVIJE POLOVICE
b) POLOVIČAN, AKO SE SIJEČE 1/4 PREDMETA
c) DJELOMIČAN, AKO SE SIJEČE MANJI DIO PREDMETA
d) ZAKRENUT, AKO SE SIJEČE POPREČNO, A CRTA SE
ZAKRENUT ZA 90º
• KADA JE POTREBNO RAZLIKOVATI NEKOLIKO PRESJEČNIH
RAVNINA, ONE SE OZNAČUJU TANKOM LINIJOM CRTA-TOČKA-
CRTA, A NA KRAJEVIMA MJESTA PROMJENE SMJERA PRESJEKA
IZVLAČE SE ŠIROKOM PUNOM CRTOM
ŠRAFURA
• PREDMET U PRESJEKU SE OZNAČAVA ŠRAFUROM, KOJA SE
CRTA USKIM CRTAMA.
• NAGIB CRTA ŠRAFURE JE 45° PREMA OSNOVNOM BRIDU
PREDMETA ILI SREDIŠNJICI.
• AKO SU STIJENE PREDMETA NAGNUTE POD KUTEM 45° ILI BLIZU
TOG KUTA, IZNIMNO SE PRIMJENJUJE I NAGIB OD 30 ° ILI 60 °.
• RAZMAK IZMEĐU CRTA ŠRAFURE ODABIRE SE PREMA VELIČINI
POVRŠINE PRESJEKA I IZNOSI OD 1mm DO 2mm NA MALIM, A
3mm DO 5mm NA VEĆIM POVRŠINAMA.
• JEDAN PREDMET SMIJE IMATI SAMO JEDAN SMJER ŠRAFURE.
• SUSJEDNI ELEMENTI PREDMETA ŠRAFIRAJU SE U SUPROTNOM
NAGIBU.
• PRIMJERI:
SKICIRANJE U ORTOGONALNOJ PROJEKCIJI
PROSTORNO PREDOČAVANJE
• PROSTORNA PREDODŽBA PRIKAZUJE U JEDNOJ SLICI
PREDMET S TRI GLAVNE DIMENZIJE
• PRIMJENJUJE SE ZA RAZJAŠNJENJE KOMPLICIRANIH OBLIKA,
DA SE LAKŠE SHVATI ORTOGONALNA PROJEKCIJA
• OBIČNO SE UPOTREBLJAVAJU TRI AKSONOMETRIJSKE
PROJEKCIJE:
– IZOMETRIJA:
Z
SVI BITNI DIJELOVI VIDLJIVI U
TRIMA DIMENZIJAMA
VISINA h
1:1
X Y
DUŽ
INA Ab
1:1 l IRIN
Š :1
1
300 300
-DIMETRIJA
Z ZORNO PREDOČEN GLAVNI POGLED.
NAJZORNIJA SLIKA ZA ROTACIJSKE
PREDMETE
VISINA h
Y
1:1
b
NA
RI 2
ŠI 1:
42 0
DUŽINA l
X 1:1
70
-KOSA PROJEKCIJA
Z ZORNA SLIKA UGLATIH
PREDMETA
Y
VISINA h
1:1
p b
1: N A
I
R
ŠI
α
DUŽINA l
X
1:1
PRIKRATA p=2,3,4,..... α = 30 0 ,45 0 ,60 0
PRIMJER PREDOČAVANJA I KOTIRANJA PREDMETA
CRTANJE ELIPSE U IZOMETRIJI I DIMETRIJI
PRIMJERI PRIKAZA
POJEDNOSTAVLJENO PREDOČENJE ZUPČANIKA
POJEDNOSTAVLJENO PREDOČENJE OPRUGA
SIMBOLI ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJA
SIMBOLI U PROCESNOJ INDUSTRIJI


Use: 0.0207